Aleksandra panova: biografija, filmografija

Aleksandra Panova-popularna sovjetska kazališna i filmska glumica. Ima naslov "Zasluženi umjetnik RSFSR-a". Karijera joj je bila 1940-ih i 1970-ih. Gledatelji je se mogu sjetiti po slikama "Uskrsnuće", "Zločin i kazna", "Cipollino". U ovom ćete članku naučiti o njezinoj biografiji i najupečatljivijim djelima.

Djetinjstvo i adolescencija

Aleksandra Panova rođena je u Moskvi. Rođena je u Ruskom Carstvu - 1899. godine.

Nakon škole odlučila je ispuniti svoj dječji san. Sasha je otišla glumicama, ušavši u kazališni studio Metropolitan, otvoren u kazalištu Suhodolskaja.

Rad na pozornici

Glumica Aleksandra Panova započela je kreativnu karijeru na pozornici metropolitanskog kazališta satire. Tada je bila uključena u produkcije kazališta minijatura Lenjingrada i Moskve, Zamoskvoretskog Kazališta, Kazališta VCSPS-a, kazališta pregleda kuće tiska.

Od 1936. do 1945. igrala je u Boljšoj dramskom kazalištu Maksima Gorkog u Lenjingradu. U istom je razdoblju dobila titulu "Zasluženi umjetnik RSFSR-a".

Nakon Domovinskog rata i do samog kraja karijere radila je u kazališnom studiju filmskog glumca u Moskvi.

Preminula je u jesen 1981. u 82. godini. Unatoč časnoj dobi, nije se željela povući, nastavljajući sudjelovati u kazališnim predstavama, pojavljivati se na velikom platnu.

Filmske uloge

U filmu je Aleksandra Panova debitirala prilično kasno. Prvu ulogu odigrala je tek u dobi od 37 godina.

Ulogu blagajnice dobila je u komediji Isidora Simkova i Grigorija Aleksandrova "Cirkus". Bila je to legendarna sovjetska prijeratna kinematografija s ljubavlju Orlove, koju su mnogi gledatelji zapamtili. Panova je također dobila svoj dio slave, iako se nakratko pojavila na ekranu.

Nakon rata igrala je Evpraksiju Aristarkhovnu Firsikovu u glazbenoj romantičnoj komediji Igora Savčenka "Starinski vodvilj". Njezin lik je starija djevojka koja poziva husara da stoji u kući koja se nalazi nasuprot prozora glavne junakinje Ljubuške. Slika govori o vojsci koja ispunjava Moskvu nakon pobjede u Domovinskom ratu nad Napoleonom.

Vrijedno je napomenuti da je u većini filmova Aleksandra Panova igrala male uloge i ostala u povijesti sovjetske kinematografije kao majstor epizode.

Na primjer, u vojno-povijesnoj drami Sergeja Gerasimova "Mlada Garda" pojavljuje se u obliku majke Ljubove Ševcove Efrosinhe Mironovne. Glumi Sofiju Savvishnu u drugoj drami Gerasimova "Seoski liječnik", sluga Ladigin Parasha u komediji Aleksandra Stolbova "Običan čovjek", ravnateljica škole Antonina Ivanovna Boltjanska u melodrami "Priča o prvoj ljubavi".

Među najupečatljivijim ulogama Aleksandre Panove odjednom je nekoliko djela u filmskim adaptacijama klasičnih djela ruske književnosti. U psihološkoj drami Mihaila Švicara "Uskrsnuće", prema istoimenom romanu Leva Nikolajeviča Tolstoja, ona glumi Agrafenu Petrovnu.

Mnogi se sjećaju slike koju je stvorila u filmu temeljenom na biografiji Čehova, Sergeja Jutkeviča "Radnja za malu priču". Ovo je detaljna povijest stvaranja predstave Antona Pavloviča Čehova "Galeb", a onda je uslijedio neuspjeh izvedbe tijekom premijere na pozornici Aleksandrijskog kazališta.

Slika također obraća pažnju na odnos pisca s drugim dramatičarom i proznim piscem Ignacijem Nikolajevičem Potapenkom, kao i s bliskim prijateljem Lidijom Stahijevnom Mizinovom, koja je postala prototip slike Nine Zarechne u "Galebu".

Aleksandra Panova na ovoj se slici pojavljuje kao Čehovljeva majka Jevgenija Jakovljevna.

Konačno, junakinja našeg članka odigrala je živopisnu ulogu u sovjetsko-talijanskoj glazbenoj bajci Tamare Lisitsian "Cipollino". Njezin lik je grofica trešnja. U ovoj je vrpci Aleksandra Petrovna imala sreću raditi na istom setu s Vladimirom Basovom, Rinom zelenom, Georgijem Vitsinom, Aleksejem Smirnovom, Natalijom Kračkovskom. Zanimljivo je da je ulogu pripovjedača u filmu odigrao sam autor priče o Cipollinu Gianni Rodari.

Panova je nastavila raditi do posljednjeg. 1977. pojavljuje se u cameo u glazbenoj komediji Vladimira Gramatikova "Brkati Dadilje". U godini njezine smrti izlazi drama Inesse Selezneve "Hvala svima!".

Sinkronizacija filmova

Glumica je bila poznata i kao majstorica sinkronizacije. Posebno je često uspjela izraziti likove iz crtića.

Njezin glas govori baka u crtiću "Mashenka i medvjed", Svraka-u "Pjesma miša", Sojka-u "Šumski putnici".